Transuretralna resekcija prostate u liječenju bolesnika sa benignom hiperplazijom prostate
Strčić Nada, Lukić Jelena, Vitas Lidija
Klinika za urologiju, KBC Rijeka
Uvod i cilj rada
Benigna hiperplazija prostate (BPH) predstavlja stanje izazvano umnažanjem žljezdanog tkiva prostate. Njezina učestalost raste s godinama. Učestalo mokrenje, noćno mokrenje i nemogućnost mokrenja najčešći su simptomi zbog kojih se bolesnici odlučuju za operaciju. Transuretralna resekcija prostate (TURP), je minimalno invazivna operacija koja se savjetuje bolesnicima čiji je volumen prostate do 80 ccm. Cilj rada je analiza uspješnosti TURP u bolesnika sa BPH, uz poseban osvrt na ulogu sestre instrumentarke.
Pacijenti i metode rada
Analizirali smo sve bolesnike u kojih je tijekom 2012. godine učinjen TURP. Učinjena je statistička obrada dobivenih podataka uz poseban naglasak na uočavanje specifičnosti rada sestre instrumentarke za vrijeme TURP-a.
Rezultati
Tijekom 2012. godine u 86 bolesnika je učinjena resekcija prostate zbog BPH. Kompletnu retenciju urina imalo je 57% bolesnika.Operirani su bolesnici u dobi od 50 do 86 godina. Nakon operacije urinarni kateter je uspješno odstranjen u 98% bolesnika. Poslijeoperacijski tijek bio je uredan u 84% bolesnika. Najčešća poslijeoperacijska komplikacija je bila febrilitet (7 bolesnika – 8%). U 4 bolesnika bilo je potrebno nadoknaditi krv, a 1 je bolesnik razvio epididimitis. Operacijski, radi hematurije, revidiran je 1 bolesnik. U više od 50% bolesnika duljina hospitalizacije bila je samo 5 dana. Uz BPH, 15 bolesnika imalo je kamence u mokraćnom mjehuru. Komplikacija sa strane instrumentarija nije bilo.
Zaključak
TURP je metoda liječenja bolesnika sa BPH sa visokim postotkom uspješnosti. Komplikacije, koje nisu česte, ponekada su uzrokovane i neodgovornim ponašanjem bolesnika. Angažiranost kompletnog tima djelatnika kao i sam bolesnik bitno mogu doprinjeti smanjenju poslijeoperacijskih komplikacija