Transuretralna resekcija prostate u liječenju bolesnika sa benignom hiperplazijom prostate

Strčić Nada, Lukić Jelena, Vitas Lidija

Klinika za urologiju, KBC Rijeka

 

Uvod i cilj rada

Benigna hiperplazija prostate (BPH) predstavlja stanje izazvano umnažanjem žljezdanog tkiva prostate. Njezina učestalost raste s godinama. Učestalo mokrenje, noćno mokrenje i nemogućnost mokrenja najčešći su simptomi zbog kojih se bolesnici odlučuju za operaciju. Transuretralna resekcija prostate (TURP), je minimalno invazivna operacija koja se savjetuje bolesnicima čiji je volumen prostate do 80 ccm. Cilj rada je analiza uspješnosti TURP u bolesnika sa BPH, uz poseban osvrt na ulogu  sestre instrumentarke.

Pacijenti i metode rada

Analizirali smo sve bolesnike u kojih je tijekom 2012. godine učinjen TURP. Učinjena je statistička obrada dobivenih podataka uz poseban naglasak na uočavanje specifičnosti rada sestre instrumentarke za vrijeme TURP-a.

Rezultati

Tijekom 2012. godine u 86 bolesnika je učinjena resekcija prostate zbog BPH. Kompletnu retenciju urina imalo je 57% bolesnika.Operirani su bolesnici u dobi od 50 do 86 godina. Nakon operacije urinarni kateter je uspješno odstranjen u 98% bolesnika. Poslijeoperacijski tijek bio je uredan u 84% bolesnika. Najčešća poslijeoperacijska komplikacija je bila febrilitet (7  bolesnika – 8%). U 4 bolesnika bilo je  potrebno nadoknaditi krv, a 1 je bolesnik razvio epididimitis. Operacijski, radi hematurije, revidiran je 1 bolesnik. U više od 50% bolesnika duljina hospitalizacije bila je samo 5 dana. Uz BPH, 15 bolesnika imalo je kamence u mokraćnom mjehuru. Komplikacija sa strane instrumentarija nije bilo.

Zaključak

TURP je metoda  liječenja bolesnika sa BPH sa visokim postotkom uspješnosti. Komplikacije, koje nisu česte, ponekada su uzrokovane i neodgovornim ponašanjem bolesnika. Angažiranost kompletnog tima djelatnika kao i sam bolesnik bitno mogu doprinjeti smanjenju poslijeoperacijskih komplikacija