Zbrinjavanje kronične rane skrotalnog apscesa

Božena Slatina, dipl.med.techn., Anica Mašić, med.techn.,

Opća bolnica Varaždin, Odjel za urološke bolesti

Cilj ovog rada je prikazati važnost dobrog poznavanja kronične rane, njene fiziologije i patologije, kao i tretiranja i cijeljenja rane. Upalni procesi skrotalnog područja su vrlo česti. Najčešće dolazi do spontanog zatvaranja defekta, no danas se sve češće susrećemo i s kroničnim ranama skrotalnog područja. Apsces je lokalizirana akutna gnojna upala, koja se može razviti u potkožnom tkivu ili u dubokim tkivima i unutarnjim organima. Potrebna je incizija i drenaža skrotalnog apscesa nakon koje imamo ranu koju moramo zbrinjavati.

Kroničnom ranom smatramo onu ranu čiji proces cijeljenja i zatvaranja nije završio unutar osam tjedana. Kronično cijeljenje rane skrotalnog apscesa najčešće srećemo kod pacijenata koji uz prisustvo rane imaju i kronične bolesti kao što su diabetes melitus, vaskulopatije, te kod pacijenata s malignim bolestima i kompromitiranim imunim odgovorom. Cijeljenje rane ovisi ne samo o prisutnosti kroničnih bolesti već i o socijalnom statusu pacijenta.

Danas se sve češće susrećemo s osobama starije životne dobi sa malignim bolestima koje se kompliciraju pojavom skrotalnog apscesa, te ranom koja dugotrajno i teško cijeli. Modernija medicina donosi i moderniji pristup kroničnoj rani, kao i specijalizirane obloge idealne za rane kao što su rane skrotalnog apscesa. No i dalje se vrlo često koriste klasični načini previjanja, što daleko više produžuje boravak pacijenta u bolnici, usporava i komplicira cijeljenje rane i povećava cijenu hospitalizacije. Time se povećava i rizik za nastanak sekundarnih intrahospitalnih infekcija uzrokovanih visokorezistentnim bolničkim patogenima, tako da kronična rana postaje i socioekonomski problem.

Moderne obloge omogućuju vlažno cijeljenje rane, autolitički debridman i atraumatski prevoj, što u konačnici dovodi do bržeg i kvalitetnijeg liječenja rane skrotalnog apscesa.