Transplantacija bubrega – kirurške komplikacije

Ivanka Gelo, dipl.med.techn., Ljuba Groznica, bacc.med.techn.
Klinika za urologiju KBC Zagreb

SAŽETAK

Transplantacija organa je započela kao eksperimentalna metoda liječenja. Republika Hrvatska je među vodećim zemljama u svijetu po broju eksplantacija i transplantacija bubrega na milion stanovnika. Prije stavljanja na listu bolesnik mora proći opsežnu, standardiziranu, dijagnostičku odnosno liječničku obradu. Na razvoj transplantacije značajno su utjecali novi imunosupresivni lijekovi, nove kirurške tehnike, pažljivo postoperativno praćenje, te uspješno zbrinjavanje komplikacija. Postoji cijeli niz mogućih kirurških komplikacija nakon transplantacije bubrega. Najčešće su prisutne u ranom postoperativnom periodu, mogu se pojaviti više mjeseci pa i duže vremena nakon transplantacije bubrega. Kirurške komplikacije se dijele na vaskularne i urološke.

Uspješno presađivanje bubrega omogućava bolju kvalitetu života u odnosu na dijalizu. Bolesnici nakon transplantacije imaju manji rizik i manju učestalost različitih bolesti. Uspješno prepoznavanje, dijagnostika i liječenje komplikacija važni su za dobru funkciju grafta kao i za dugoročno preživljenje grafta i primatelja bubrega. U sklopu sestrinske skrbi na osnovu sestrinske dokumentacije, medicinska sestra procjenjuje pacijentovo stanje, donosi određene zaključke i dijagnosticira probleme te svojim iskustvom i znanjem doprinosi što kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi transplantiranih bolesnika, a sve s ciljem što bolje kvalitete života bolesnika i članova njihovih obitelji.