Mikrobiološka obrada kroničnog prostatitisa u 5 čaša

Luka Penezić¹, Lidija Žele-Starčević², Tomislav Kuliš¹, Danijel Mrazovac¹, Vlasta Krenajz², Ivana Mareković², Željko Kaštelan¹
¹ Klinika za urologiju, KBC Zagreb
² Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, KBC Zagreb

Kronični prostatitis je učestala bolest muškaraca koja se očituje različitim simptomima, od bolova do poteškoća s mokrenjem. National Institutes of Health sindrom prostatitisa je podijelio u 4 kategorije (Akutni prostatitis, Kronični bakterijski prostatitis, Kronični abakterijski prostatitis/Sindrom kronične zdjelične boli te Asimptomatski prostatitis) temeljem kliničkog testa 4 čaše. Uloga mikrobiološke obrade ejakulata je kontroverzna te se preporuča samo u posebnim slučajevima. Dijagnostika ovog sindroma izazovna je za kliničara jer dijagnostičke metode nisu dovoljno pouzdane. Cilj ovoga rada je pokazati naša iskustva u mikrobiološkoj dijagnostici kroničnog prostatitisa koristeći tehniku 5 čaša.

Proveli smo prospektivno istraživanje kod pacijenata kojima je učinjena mikrobiološka obrada u Ambulanti za prostatitis Centra za prostatu KBC Zagreb od veljače 2017. do veljače 2018. godine. Dijagnostika kategorije prostatitisa temelji se na mikrobiološkoj analizi uzoraka prema smjernicama, uz dodatak kulture ejakulata kao pete čaše. Analizirali smo osnovne demografske podatke i važne kliničke karakteristike. U ambulanti je pregledano 96 pacijenata, a mikrobiološka analiza učinjena je kod njih 73. Prosječna dob pacijenta je bila 45,5 godina (raspon od 21 do 73 godine). Trideset i dva pacijenta (48%) nisu mogla dati barem jedan od uzoraka koji su relevantni za prostatu.

Temeljem dijagnostičkih kriterija dijagnosticirano je 8 kroničnih bakterijskih prostatitisa, 46 kroničnih nebakterijskih prostatitisa, jedan asimptomatski prostatitisa, 4 pacijenta imala su pozitivnu ureaplazmu i 4 pacijenta imali su akutnu upalu, dok je kod 11 pacijenata isključena dijagnoza prostatitisa. Kultura ejakulata doprinijela je poboljšanju osjetljivosti testa kod 7 pacijenata, ali se to nije pokazalo statistički značajnim. Usprkos tome, a s obzirom na mali broj ispitanika te veliki postotak nedostataka uzoraka, smatramo kako uključivanje mikrobiološke analize ejakulata kao pete čaše u rutinsku dijagnostiku može pridonijeti većoj pouzdanosti kliničkog testa i olakšati donošenje pravovaljane dijagnoze.