Epidemiološka analiza bolesti prostate (prostatitisa, adenoma i karcinoma) u dvjema hercegovačkim županijama: hercegovačko-neretvanskoj i zapadnohercegovačkoj
J.Baranik, I.Gilja ,D.Tomić, D.Zalihić,M.Kordić,M. Tipurić,V.Bekavac, M.Ignatkov, K.Pavlović,
Klinika za urologiju SKB Mostar,F BiH
SAŽETAK
Cilj rada: Odrediti epidemiološke parametre bolesti prostate (prostatitisa, adenoma i karcinoma) u Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnoherce-govačkoj županiji). Ustanoviti incidenciju bolesti prostate u razdoblju od 2008. do 2012. godine, kretanje trenda novooboljelih, utvrditi eventualne razlike u pojavnosti oboljenja između dvije županije te ih usporediti s okruženjem. Također, uspostaviti bazne podatke za daljnje istraživanje bolesti prostate na ovim prostorima.
Metode: Retrospektivno istraživanje kojim su obuhvaćeni svi bolesnici s prostora ZHŽ i HNŽ kojima je dijagnosticiran prostatitis, adenom ili karcinom prostate u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Prema oboljenju podijeljeni su u tri skupine, prostatitisi i adenomi su obrađeni na uzorku od 60 ispitanika, dok su bolesnici s karcinomom prostate kompletno obrađeni (svih 313 ispitanika).
Rezultati: Na prostorima HNŽ i ZHŽ, u razdoblju od 2008. do 2012. godine, novodijagnosticirano je ukupno 1851 oboljeli od prostatitisa, 5377 od adenoma i 313 od karcinoma prostate. Prosječna dob oboljelih od karcinoma iznosila je 71,2 godine, a na uzorku od 60 bolesnika s adenomom, odnosno prostatitisom, prosječna dob je iznosila 69,2, odnosno 51,4 godine. Razlika u broju oboljelih između županija srazmjerna je odnosu na broj stanovnika ovih županija; broj oboljelih po nacionalnosti također je u srazmjeru s nacionalnom strukturom stanovništva. U svim skupinama veći je broj oboljelih s prebivalištem u gradu u odnosu na selo, ali statistički nije bilo značajnih razlika. Broj radikalno operiranih bolesnika zbog CAP za ovih pet godina iznosio je 74, broj orhiectomia 125. Broj transvezikalnih prostatektomija iznosio je 193, a broj transuretralnih resekcija prostate 220, s trendom porasta udjela u ukupnom broju operacija.
Zaključak: Kod svih bolesti prostate vidljiv je porast broja oboljelih u istraživanom razdoblju, tendencija je najznačajnija kod CAP čija je stopa incidencije porasla s 28,4 novooboljelih na 100000 muškaraca 2008. godine, na 61,5 novooboljelih na 100000 muškaraca 2012. godine, te je značajno veća od stope FBiH.